Šah
Jedna od
najstarijih igara, za koju nitko nije siguran odakle potječe, u današnje
vrijeme ima velik utjecaj na čovječanstvo, iako manji nego do prije desetak
godina. Ta igra, čak smatrana i sportom, q neki je smatraju i znanošću zbog
svoje složenosti i matematičkih karakteristika, je šah. Šah je u našim
krajevima najrašireniji među starijim ljudima, ali i dosta mladih se zainteresiralo
za uspjehe u ovoj konkurentnoj igri.
Nije sasvim
razriješeno podrijetlo ove igre, ali znanstvenici vjeruju da je nastao u Indiji
pod nazivom čatarunga, što bi značilo „četverodijelna“ što je bio također i
pjesnički naziv za vojsku, budući da je tada imala četiri roda: pješaštvo, konjaništvo,
slonove i bojna kola. Perzijanci su je preuzeli pod nazivom čatrang, a Arapi
kao šatrandž. U Europi se pojavio u 8. st. Na dvoru francuskog kralja Karla
Martela. Popularnost šaha u Europi raste za vrijeme križarskih ratova kada
Europljani uvode nova pravila o kretanju figura te se polako oblikuje moderni
šah. Moderni šah je nastao u 15. st. kada su definirana precizna pravila igre i
stvorena je kompleksna igra. Crkva je u početku gledala šah s prezirom.
Smatrali su je kao i druge igre da je ona samo još jedna kockarska igra na
sreću.
Brojne su legende
koje prikazuju veličinu šaha. Jedna od takvih je poznata priča o šahu i
pšenici. Naime, bio jednom jedan car Šeram koji je želio nagraditi skromnog
matematičara za otkriće šahovske ploče, koji je za svoju nagradu od cara tražio
da mu za prvo polje na ploči da jedno zrno pšenice, za drugo dva, za treće
četiri, za četvrto osam i za svako sljedeće polje za dva puta više zrna od
prethodnog. Naivni kralj je pristao ali kada su njegovi dvorski rizničari
tražili brojku koju trebaju dati računali su 2 dana i došli do broja 18 446 744
073 709 551 615, i kada su izvještili cara da njegova riznica nije dostatna i
kada bi imao sto puta veću da ne bi bilo dostatno, car je pozvao matematičara
na dvor. Rekao mu je da ga ne želi prevariti niti za jedno zrno zato će on sam
brojati svoju nagradu. Na to se matematičar ispričao da ima prečeg posla, ali
se car nasmijo i dao matematičaru zasluženu nagradu.
Legenda kaže da je
i hrvatski kralj Držislav pobjedom nad mletačkim duždem Petrom II osvojio
slobodu i tako uzeo šahovnicu za grb Hrvata.
Šah je igra za dva
igrača koji naizmjenično pomjeraju figure po zadanim pravilima u cilju
matiranja protivničkog kralja. Igra se igra figurama u dvije skupine, crne i
bijele. Svaki igrač ima 16 figura i to po 8 pješaka (koji stoje na 2. i 7. redu
ploče), dva topa, dva skakača, dva lovca, kraljicom i kraljem. Ostale figure,
osim pješaka, poredane su po 1. i 8. redu ploče i to, slijeva nadesno, ovim
redom: top, skakač, lovac, kraljica, kralj, lovac, skakač, top. Šahovska ploča
ima 64 crno bijela polja naizmjenično raspoređena počešavši s prvim A1 poljem
koje je crne boje.
Pješaci ili pijuni
se kreću po jedno polje prema naprijed te se ne mogu kretati unatrag ili
preskakati druge figure. Kada je pješak na početnoj poziciji igrač može
odabrati da pješaka pomjeri za jedno ili dva polja. Pješaci „jedu“ u koso,
odnosno jedno polje naprijed i lijevo ili desno od mjesta na kojem se nalazi. Postoji
i posebna pravila za pješake. Ako pješak dođe na posljednji red onda se promovira
u jednu od drugih figura osim kralja i pješaka. Postoji i pravilo En passant
ili uzimanje u prolazu.
Top ili kula se
kreće okomito i vodoravno po redovima i stupcima ploče neograničen broj polja,
a figure jede po putevima kretanja. Ne može preskakati druge figure i vrijedi 5
pješaka.
Lovac ili laufer (koristi
se naziv i biskup) je figura koja se kreće po dijagonalama ploče neograničen
broj polja. Postoje dva lovca jedan bijelopoljni i crnopoljni, ne mogu
preskakati figure a jedu po putevima kretanja. Vrijedi 3 pješaka
Skakač ili konj je
figura koja može preskakati druge figure, a kreće se u shemi slova L, odnosno
dva polja po redu ili stupcu pa polje lijevo ili desno, tako da na sredini
ploče ima mogućnost skoka na 8 različitih polja. Jede figure na polju na koje
dolazi. Vrijedi 3 pješaka.
Kraljica ili dama
se kreće po redovima, stupcima i dijagonalama ploče neograničen broj polja. Najjača
je figura u igri, a vrijedi 9 pješaka. Ne može preskakati figure.
Kralj je
najvažnija figura koja se kreće po jedno polje u svim smjerovima. Kralj ne
smije doći na napadnuto polje. S topom može tvoriti utvrdu, odnosno izvršiti
rokadu, pod uslovom da nijedna figura od te dvije nije pomjerana, a izvodi se
na način da kralj ide za dva polja lijevo ili desno, a top dolazi s njegovu
suprotnu stranu kretanja. Za vrijeme rokade niti jedno polje koje kralj prelazi
ne smije biti napadnuto. Napad na kralja naziva se šah, a ako se kralj ne može
pomjeriti na slobodno polje, ne može pokriti napad drugom figurom ili ne može
pojesti figuru koja ga napada, tada je šah mat što znači kralj je mrtav i igra
se završava.
Šah je uvijek bio
fascinantan velikim misliocima povijesti zbog svoje složenosti i sličnosti sa
stvarnim životom. Šah je toliko fascinantan da postoji više različitih partija
šaha nego atoma u cijelom poznatom svemiru. Šah se danas koristi i u istraži
snage računala, pa tako se mnoga superračunala testiraju njihovom sposobnošću u
šahu.
Zašto igrati šah?
Prvi razlog je to što je to igra pa se uz nju možemo zabaviti s prijateljima.
Drugi razlog je što šah razvija sposobnosti razmišljanja i planiranja, kao i
kombinatorike i logičkog razmišljanja. Ono što jest važno je to što igrajući
šah, naročito ako su u pitanju djeca mladog uzrasta, poimamo značenje pobjede,
poraza, pogreške i prednosti. Kao i u svakoj drugoj igri volimo pobijediti, ali
u šahu pobjedu donose sposobnosti igrača, tj. nema utjecaja sreće u ishodu
igre. Igrajući šah razvijamo sposobnost predviđanja opasnosti, pogreške pa čak
i katastrofe pa se, s obzirom na te spoznaje, pripremamo na sučeljavanje s tim
problemima. Sami razvijamo planove igre i upravljamo svojim odlukama, baš kao i
u životu, često su ti planovi dugoročni pa ako pogriješimo u jednom dijelu
snosimo posljedice. U šahu čovjek može
spoznati smisao življenja i borbe, jednostavno shemu života u malom. Šah će nas
naučiti kako pravilno razmišljati vez pogreške, jer ako počinimo pogrešku
snosit ćemo neželjene posljedice, a zbog jedne pogreške može se izgubiti cijela
partija. Kažu da u šahu ne pobjeđuje onaj koji napravi najbolje poteze, nego
onaj koji napravi manje greške.
Maloj djeci je
posebno preporučeno da igraju šah zato što u ranoj dobi razvijaju neke temeljne
čimbenike razmišljanja i spoznaje koji će im kasnije pomoći u životu. Takav
fenomen poznat je kao slučaj Polgar koju možete istražiti. Djeca će se igrajući
šah naučiti strpljenju i najvažnije gubljenju, koje je mnogo snažnije od
pobjede. Naučit će učiti na greškama, i planiranju pobjede, taktici i
strategiji.
Danas se šah igra na visokim razinama, gdje ljudi
postižu nevjerojatne stvari i pomjeraju granice ljudske sposobnosti
razmišljanja i uma. Kod nas se šah sve više gubi stariji i dalje igraju, ali
mladi su sve manje zainteresirani za najzanimljiviju igru povijesti. Ne
shvaćajući ljepote ove igre ne znaju što propuštaju, iako bi im šah puno
pomogao u životu.
