U današnje vrijeme, kada je većina radno sposobnog i reproduktivnog stanovništva otišla trbuhom za kruhom na Zapad, sve je očitiji nestanak starih tradicijskih imena. Roditelji sve češće daju djeci imena prilagođena etnokulturnim normama zemalja u kojima žive, vjerujući da će im to olakšati integraciju u društvo u kojem planiraju njihovo odrastanje, školovanje i budući život. Isto vrijedi i za one koji su odlučili ostati u svom zavičaju, nadijevajući svojoj djeci moderna imena. No, nije uvijek bilo tako.
Prvi doseljenici koji su se naselili na području današnjeg sela Matići donijeli su sa sobom i prva imena, koja su se ponešto razlikovala od onih koja će dominirati sljedeća dva stoljeća. Posebno se to odnosilo na ženska imena, pa su tako u početku bila zastupljena imena poput Uršula, Oršula ili Orka. Iz tih imena proizašla su i prezimena Orkić i Oršolić. U 18. stoljeću bila su popularna i imena poput Anastazija, Agata, Agneza, Perija, Petruša, Justina, Apolonija, Cecilija – imena koja su danas nestala.
U fokusu ove teme su muška imena, s posebnim naglaskom na 20. stoljeće. Prisjetit ćemo se i nekih neobičnih imena koja su bila prisutna u prvim stoljećima života sela, ali su s vremenom izblijedjela. Takva imena su Miško, Augustin, Natalij, Vitalij, Aleksa, Vincentije, Alojzije. Iako neka od ovih imena imaju prizvuk današnjih pravoslavnih imena, u vrijeme njihova nastanka ona su bila narodne prirode, donesena iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, Srijema, Dalmacije i drugih mjesta s kojih su doseljenici dolazili u ovaj kraj.
Krajem 19. stoljeća pojavljuju se nova imena poput Konrad i Gašpar, koja su donijeli doseljenici-obrtnici: kožušar Konrad Nikolantić i kovač Gašpar Bojanović. Vrijeme je pregazilo ova imena – Nikolantića odavno nema, a Bojanovići nisu ponavljali ime.
Pravu revoluciju u modernizaciji muških imena početkom 20. stoljeća donose učitelj i profesor Petar Draganović i njegova supruga Ličanka Marija Franić. Svojim su sinovima nadjenuli imena Zvonimir (1900), Krunoslav (1903) i Krešimir (1911), koja će s vremenom duboko ukorijeniti u Matićima.
Ono što su Draganovići započeli, nastavili su Petar Radnić iz Vrlike i njegova supruga Kata, rođena Ivić, koji su svojim sinovima nadjenuli imena Tvrtko (1930), Radoslav (1932) i Florijan (1934). Međutim, imena s podneblja Dinare nisu čvrsto zaživjela u plodnoj posavskoj ravnici.
Sredinom stoljeća, u drastično izmijenjenim društveno-političkim uvjetima, počinju se pojavljivati nova imena, od kojih će neka postati popularna, dok će druga ubrzo nestati. Miješani brakovi također će utjecati na davanje imena djeci. Primjerice, učiteljica Fatima Cerić i njen suprug Marko Mikić 1951. godine svom sinu nadjenuli su ime Jadranko, a nedugo zatim i Zlatan. Ova je obitelj preselila u Orašje 1957., čime su započeli trend novih imena koji će uslijediti i kod drugih Mikića.
Moderna imena postaju dio seoske stvarnosti 50-ih godina, što postaje odraz ne samo društveno-političkih zbivanja već i svojevrsnog natjecanja u davanju novih imena koja prije nisu bila prisutna u ovom tradicionalnom selu.
U nastavku su navedena nova muška imena koja su se prvi put pojavila u Matićima do 1990. godine:
1929.: Drago (Jose) Dabić – Drago Crljića (po fra Dragutinu Gaguliću koji ga je krstio)
1930.: Zvonimir (Marka) Marković – Zvonko Kajičin
1939.: Bernard (Mare) Matkić – Berdo
1950.: Vlatko (Mande) Dabić/Paradžiković – Vlajko
1951.: Jadranko (Marka) Mikić
1952.: Kruno (Tunje) Pejičić
1954.: Mirko (Elizabete) Bojanović – Lizin
1957.: Borislav (Jose) Dabić – Boro
1958.: Stanislav (Ive) Mikić – Ban, Krešimir (Martina) Mikić – Krešo, Vinko (Mate) Mišković – Vinka
1959.: Žarko (Ive) Dabić – Crljin, Tomislav (Ive) Mikić – Tonče
1960.: Željko (Marka) Ivić – Zeja
1961.: Velimir (Marka) Ivić – Dudec, Eugen (Đure) Pejičić – Ege
1963.: Mladen (Peje) Mikić – Slipac, Goran (Marka) Mikić – Meši, Branko (Stjepana) Dabić – Trpa, Zlatko (Ilje) Mikić – Ilje Kajića
1964.: Zoran (Martina) Mikić, Tonči (Ive) Dabić, Valentin (Marijana) Marković – Tino
1965.: Zdravko (Mate) Mikić – Čanak, Miroslav (Ante) Mikić – Mrga, Jerko (Zvonka) Živković, Darko (Luke) Mikić
1966.: Marinko (Mate) Marković, Dražen (Joze) Mikić, Branimir (Zvonka) Marković
1967.: Grozdan (Marijana) Živković
1968.: Silvestar (Ante) Mišković – Dida, Predrag (Marka) Orkić – Moca, Dragomir (Đure) Pejić – Zuba
1969.: Zdenko (Marijana) Mišković – Zeka
1970.: Gracijan (Luke) Marković
1973.: Boško (Filipa) Mišković, Marin (Pave) Marković - Mićo
1976.: Slađan (Jose) Pejičić, Saša (Ilje) Matkić - Sale
1977.: Damir (Ljubomira) Dominković, Slaven (Ilje) Marković, Nedjeljko (Jose) Nedić
1978.: Dalibor (Marijana) Pejičić
1979.: Robert (Krunoslava) Draganović, Alen (Ilje) Marković
1981.: Radenko (Marijana) Draganović, Davor (Ante) Mikić
1982.: Igor (Blaža) Orkić - Đurićev, Srećko (Blaža) Orkić – Cajkanov, Mario (Luke) Draganović, Boris (Janje) Mikić
1983.: Danijel (Pave) Pejić, Mihael (Pave) Ivkić – Miki
1984.: Siniša (Pave) Ivkić
1986.: Dejan (Drage) Živković
1988.: Elvis (Marijana) Mišković, Kristijan (Marijana) Pejić, Denis (Pave) Matkić
1989.: Paul (Mate) Marković, Dario (Zvonka) Martinović, Vjekoslav (Marijana) Miškov ić
Imena kao Bartol, Karlo, Ljubomir… već su postojala u maticama krštenih sela Matići.
