UPOZNAJ SAMOGA SEBE PA ĆEŠ IMATI VIŠE RAZUMIJEVANJA I ZA DRUGE LJUDE

Dr fra Luka Marković

Osvrt na 6. nedjelju u godini 

„Ako vaša pravednost ne bude veća od one farizeja i pismoznanaca, nećete ući u kraljevstvo nebesko.“ Isus povezuje ponovno vjeru u Boga s ljudskim praktičnim životom. Dakle, nije govor o dugim molitvama, postu i strogom održavanju tradicije, nego o skladu onoga vanjskoga s nutarnjim. O čemu se radi, pokazuju najbolje Isusove riječi da čovjek treba drugoga voljeti kao samoga sebe. Čovjek koji to čini, ne osuđuje lako, jer zna da je i sam slab. Onaj koji je osposobljen za takav odnos prema drugome, ponaša se u praktičnom životu odgovorno, to jest pazi da svojim životom ne ugrozi dobro drugoga. Radi se o životu koji uključuje drugu zapovijed ljubavi koja glasi: „Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe.“ Istina, u prvoj zapovijedi se govori o ljubavi prema Bogu, ali u drugoj se naglašava izričito da čovjek ne smije svojim djelovanjem, ukoliko želi biti u dobrim odnosima s Bogom, ugroziti život i dobro drugoga.

U ljudskoj povijesti postoje mnoga razmišljanja o tome kako bi se čovjek, pogotovo vjernik, trebao ponašati prema drugome. Izdvojiti možemo dva kategorična zahtjeva (imperativa) koja sadrže u sebi Isusov današnji savjet učenicima. Poznati filozof immanuel Kant traži od čovjeka da se u životu ponaša (živi) tako kako bi njegovo djelovanje moglo biti uvijek u skladu općim dobrom – drugim riječima, da ne nanosi štetu drugim ljudima. Promatrano nešto šire to bi moglo značiti da je dužnost svakoga čovjeka boriti se za dokidanje svih ekonomskih i političkih odnosa koji dovode do toga da se drugi osjeća bijedno, siromašno, izrabljeno i prezreno. Drugi kategorični zahtjev dolazi od poznatoga filozofa Hansa Jonasa. Jonas uključuje u odgovornost i budućnost onih koji dolaze poslije nas. On traži od ljudi da se ponašaju odgovorno i stvaraju na zemlji podnošljive uvjete života i za buduće generacije. To znači da su sadašnje generacije dužne odnositi se prema prirodi korektno i mudro kako ne bi budućim generacijama otežali život. Potrese, kao što je onaj grozni u Turskoj, ne može ljudsko stvorenje spriječiti, ali može svojim odgovornim ponašanjem doprinijeti tomu da ne dođe do uništenja prirode i klimatskih promjena koje bi ugrozile život i budućnost onih koji dolaze poslije njega. Utoliko se može reći da se druga zapovijed ljubavi ne odnosi samo na sadašnje nego i buduće generacije.

Isus govorom o teoretskoj pravednosti farizeja i pismoznanaca, koja ne uključuje korektno djelovanje u praktičnom životu, upozorava da čovjek uvijek mora biti oprezan s onima koji nude stroge propise, a ne drže ih se. Ili s onima koji vide grijehe drugih, a svoje propuste ne zapažaju. U zadnje vrijeme se često čuje fraza „Ili si Isusov skroz ili nisi nikako“. Podsjeća malo na farizeje koji očito nisu uvažavali psihologiju i antropologiju. Da jesu, shvatili bi da nitko od ljudi nije savršen. Tu opasnost su i prije Isusa zapazili već antički filozofi koji pozivaju čovjeka da upozna samoga sebe, svoje sklonosti. Kad to učini, lakše će razumjeti i druge ljude. Od Isusa se na tom području može naučiti puno. Zar ne kaže i on da čovjek prvo treba izvaditi brvno iz svojega oka prije nego zamijeti trun u oku drugoga.

Sve reakcije:

2Elvis Miskovic i Drago Mišković