HKUD "Dr Krunoslav Draganović" Matići
Nisam detaljno istraživao kad je točno počelo s radom kulturno umjetničko društvo u Matića jer mislim da još ima puno živih svjedoka tog vremena koji će nam potaknuti ovom pričom dati podatke iz prve ruke.
Bilo kako bilo, knjige kažu kako je prvi KUD u Matića registriran 1973. Godine, pod imenom " Petar Kočić" a u njemu su djelovale dramska i folklorna sekcija. Poslije tri godine nestalnog rada neki već tada nacionalno osviješteni drugovi shvatili da u čisto hrvatskom selu Društvo nosi ime po srpskom piscu pa je 1976. obnovljen rad pod novim imenom. KUD je nazvan "Ivan Goran Kovačić" po hrvatskom pjesniku ali i narodnom heroju što je u ono vrijeme bilo puno važnije.
Društvo s prekidima djeluje do 1990. godine, a nastupi se svode na izvođenje priredbi u Matića te susjednim selima, poneko gostovanje u selima susjednih općina kao i na smotri folklora "Posavske večeri kulture" u Orašju.
Uz ovu priču prilažem i nekoliko starih fotografija koje posjedujem.
Recitatorska sekcija KUD-a (1978./79.)
Finale KUP-a Zadrugara 1984. godine
Finale KUP-a Zadrugara 1984. godine
Priredba KUD-a , Matići 1990. godine
V
|
eć koncem 1994. godine, pokrenuo sam inicijativu za obnavljanje rada KUD-a u Matićima, koji nailazi na plodno tlo.
Pejo Mikić
Pejo Mikić-Mrkin pokreće rad dramske sekcije i prihvaća dužnost Predsjednika Društva, a s radom počinje i folklorna sekcija. Probe su redovito održavane unatoč stalnoj opasnosti od granata koje su u to doba često padale po selu, a većina muških članova Društva na probe dolazi izravno s prve crte bojišnice.
Prvi nastup KUD je imao već na Uskrs 1995. godine, u Domu mladeži u Matićima, a priredbi je bio nazočan i prof. dr. Zdravko Tomac tada zastupnik u Saboru R. Hrvatske. Poslije nekoliko godina uspješnog djelovanja s radom prestaje dramska sekcija, dolazi do smjene generacija u folklornoj, a vođenje KUD-a preuzima Pejo Mikić-Tesla, u čemu mu uveliko pomažu Mandica i Ivo Pejić.
Na moj prijedlog Društvo mijenja naziv i počinje nastupati pod imenom HKUD "Dr. Krunoslav Draganović". Iz novije povijesti Društva svakako treba istaknuti dugogodišnji koreografski rad tolišanke Mirjane Dujmenović, zatim svirački angažman ali i veliko zalaganje na okupljanju članova i sakupljanju narodni nošnji Ive Miškovića-Šeina. Svakako treba istaknuti i doprinos braće Josipa i Marijana Kopić, koji su pored glazbene pratnje folklorne sekcije na šargiji i violini obogatili program Društva, pjevanjem izvornih posavski pjesama.
U ovih dvadesetak godina djelovanja KUD je imao brojne i veoma zapažene nastupe na brojnim manifestacijama i smotrama folklora diljem BiH u Hrvatskoj te jedan nastup u Njemačkoj.
S L I K O V N I C A
Fotografija iz 1996. godine, prije puta na nastup u Njemačkoj
Fotografija iz 1996. godine, prije puta na nastup u Njemačkoj
Fotografija sa nastupa u Lepenici, kraj Kiseljaka
Matićki i Mahalski KUD u Slav. Brodu 1996.
Doček glumaca u Orašju , KUD sa pjevačicom Nerminom Golubović i glumcem Arminom Omerović
Doček glumaca u Orašju , KUD sa pjevačicom Nerminom Golubović i glumcem Arminom Omerović
Sa jednog od brojnih nastupa u Slavoniji, Gradište 2010. godine.
Fotografija iz 2009. godine, na obali Jadrana, nastup u Karinu
Nastup na smotri folklora u Orašju
Fotografija iz 1998. godine, nastup u Slavonskom Brodu
Fotografija sa obale Save, uoči snimanja za emisiju FTV
U
|
prijašnja vremena kada su KUD-a, bila glavni nositelji kulturno zabavnog života po selima, u okviru njih djelovalo je više sekcija: folklorna, dramska, literarna i sl. U novije vrijeme aktivne su samo folklorne sekcije. Njihova primarna zadaća jest očuvanje folklorne baštine svoga kraja, a da bi uspjeli u tome moraju imati tri stvari: uvježbane igrače, izvorne narodne nošnje i dobre svirače.
Moja treća priča posvećena je sviračima.
Danas su tambura ili šargija i violina zaštitni znak izvorne posavske glazbe, no sigurno je da su prva kola u ovim krajevima igrana uz zvuke danas gotovo zaboravljenih glazbala; frule i dvojnica zatim tambure i na kraju tambure i violine. Najveća sviračka legenda KUD-a u Matića svakako je Ilija Ilja Matuzović, kojeg sumještani pamte kao vrsnog korpara, ali i sjajnog tamburaša.
Orašje,1976. Ilja Matuzović (tambura) a frulaš mislim da je Iljo Đure Pejčića
Sviranjem tambure, ali i pjevanjem izvornih posavskih pjesama koje je neke i sam sastavljao, dubok trag ostavio je i Ivo Mišković Šein.
Ivo Mišković Šein pjeva pjesmu o Matićima koju je sam sastavio
Sarajevo 2007. Šein i moja malenkost
Danas su gotovo zaboravljeni svirači frule i dvojnica, a oni kojih se ja sjećam jesu Luka Mikić Serman i Iljo Đure Pejčića. Među prvima koji su igrače pratili na tamburi i violini, bila su braća Marko i Tunjaš Mišković, a od starijih svirača tu su još tamburaš Franjo Orkić, na violini Blaž Živković Žika, dok je majstor pjevanja i sviranja uz debelu žicu, bio Tunjo Prgić. Sigurno bi ovdje trebalo dodati još poneko ime, pa oni koji se sjećaju neka to učine u komentarima, a ja mogu još samo reći da niko od navedenih danas nažalost nije više među živima.
U razdoblju nakon obrambenog domovinskog rata, KUD je dugo muku mučio sa sviračima, tako da su često angažirani svirači iz drugih sela. Jedno vrijeme u našem Društvu svirali su: Branko Mišković Srco i Mario Oršolić Makarić,
Mostar,1996. Svirači Branko Mišković i Mario Makaric
potom Marijan Brezović Ban i naš matićanin iz Orašja, Iljo Mikić Kajić.
Gradište, 2010. Iljo Kajić i Ban Brezović
Posebno mjesto u ovoj priči zauzimaju braća Josip i Marijan Kopić, koji su glazbeno odrastali s KUD-om, i koji vremenom ne samo da su izrasli u dobre svirače tambure i violine, nego su i snimili dva CD-a izvornih posavskih pjesama, te i na taj način obogatili nastupe KUD-a
Braća Josip i Marijan Kopić, sa jednog od brojnih nastupa
Uskoplje, ja i braća Kopić
O
|
va četvrta i posljednja priča o HKUD "Dr Krunoslav Draganović" Matići, posvećena je najznačajnijim nastupima Društva kako bi bivše članove podsjetila na lijepa druženja, vesela putovanja i zanimljiva mjesta u kojima su gostovali.
Primarni cilj ove priče je pokazati gdje su to sve naši „kudovci“ prezentirali: običaje, narodne nošnje, izvorna kola i pjesme svog zavičaja, ali i na najljepši način promovirali svoje selo i kraj iz kojeg dolaze.
Pored brojnih nastupa na smotrama folklora KUD sudjelovao je i na brojnim kulturnim manifestacijama i društvenim događanjima kao što je puštanje u rad nove kompe na Savi na kojoj su se među prvima i provozali, podsjećanja radi u to vrijeme savski most je bio srušen i kompa je bila jedini put u svijet.Ta vožnja kompom nastavljena je kasnije u okviru festivala "Dani hrvatskog filma" i druženja s glumcima.
Članice KUD-a na dodjeli nagrada glumcima
Vožnja brodicom na Savi, u okviru filmskog festivala
Vožnja konpom sa poznatim glumcima Ivom Gregurević i Arminom Omerović
KUD je sudjelovao i u snimanju nekoliko emisija OTV Valentino,
KUD ispred zgrade OTV Valentino
Nastup u Bijeloj za OTV Valentino
"Pozitivna geografija " FTV,
Sa snimanja emisije"Pozitivna geografija" FTV
Vinkovačke TV, BHTV a dijelovi nekih nastupa zabilježeni su i na brojnim drugim televizijama. U produkciji Radio Sarajeva snimljena je i emisija "Selu u pohode", a zanimljivo je da je to nastavak nekada veoma slušane radio emisije "Selo veselo" koja je davnih 70-tih godina snimana u Matića.
U razdoblju od 1996. godine, pa u narednih dvadesetak godina KUD je nastupao u gotovo svakom dijelu Bos. Posavine. Pored nastupa u Orašju i većini sela naše općine bilježimo nastupe i u Brčkom te na području Distrikta (Gornji Zovik, Bjela, Gornja Skakava) zatim u Domaljevcu, Dubici, Odžaku, Gradačcu.
Tu su i nastupi u hrvatskim selima koja su danas gotovo pusta: Ledenice, Srednja Slatina, Garevac, Plehan i na kraju dodajmo i nastupe u Donjem Žabaru i Krepšiću.
Isto tako može se reći da je matićki KUD nastupio i u gotovo svakom dijelu Federacije BiH: Lug
Brankovići (Žepče),
Brankovići (Žepče),
Lug Brankovići (Žepče) 1997. godine
Lepenica (Kiseljak), Uskoplje,
Posavski divan, Uskoplje '98.
Jajce, Bihać, Mostar, Čitluk, Neum.
U Hrvatskoj je KUD najviše nastupao po Slavoniji: Gradište, Otok, Vinkovci, Slavonski Brod ali i u Garešnici, Velikoj Gorici i Gornjem Karinu.
Sudjelovanje na brojnim mimohodima u okviru smotri folklora
Fotografije sa brojnih pozornica na kojima je KUD nastupao
Ovom popisu svakako treba dodati i ime njemačkog grada Radstatt u kojem pamtimo sjajan nastup 1996. godine.
Pored tog što su članovi Društva prije i poslije nastupa imali prigodu razgledati navedena mjesta i gradove često su u odlasku ili povratku sa nastupa imali priliku posjetiti neka zanimljiva mjesta kao
što su: Podmilačje, Međugorje, Sarajevo, Plitvička jezera.
Sarajevo, Baščaršija 2007. godina, Jedno od brojnih proputovanja
Plitvička jezera, 1996.na povratku sa nastupa u Mostaru
Peji Pejić - Lele.
Hvala na ovom prekrasnom djelu koje će obogatiti, nadograditi, ali i ne dozvoliti da dio naše povijesti ode u zaborav.
VIDEO ZAPISI
Nema komentara:
Objavi komentar