FOTOALBUM MARKO NERETLJAK - KOLAR

                   Sestra Marija, supruga Vida, Marko i djeca, krajem pedesetih

POEZIJA ČETVRTKOM

                                          TRAGOVI RATA

Ludilo rata mora stati,

oružje će da zašuti,

mir će da se vrati.

Napustit će ljudi

hladne rovove

i poći da grade

porušene domove.

Izbjegli će da se vrate,

rastavljeni da se spoje,

nestale će da žale,

dok vrijeme ne učini svoje.

Mir će jednom sigurno doći.

Bitke, logori smrti,

sve će to samo,

prošlost biti.

Al' tragove rata,

niko i nikad,

neće moći skriti.

                                                             Pejo Pejić - Lele

PRIPREMNE UTAKMICE

Ovog vikenda u okviru Prve i Druge lige ŽP odigrano je nekoliko prijateljskih utakmica:

Domaljevac,

Mladost : Napredak Matići 0:1, 

Zvonimir Marković-Cuki (Mateo Martinović)
                                                           

Orašje,

Hajduk : 19. srpanj O. Luka 4 : 3

Kostrč,

Kostrč : Bok 5 : 2

Novo Selo,

Dragovoljac :Sloga Prud 3 : 1

Grebnice,

Korpar : Dinamo 75 3 : 1

Sibovac,

Mladost – Omladinac 68 0 : 1

VJENČANJA

Vjenčanje Pave Orkić - Cire i Ruže Mašić 1961. godine

                        Vjenčanje Ilije Orkić - Đurića i Ruže Pejičić 1958. godine

                                         Vjenčanje Marijana Miškovića i Ruže Pejić

                  Vjenčanje Marijana Orkić - Kifle i Mande Vincetić 1975. godine

                                         Vjenčanje Mate Mikić i Luje Filipović                  



             Vjenčanje Ive Mišković - Škice i Kate Matkić

MATIĆKE OBITELJI, DRUGI DIO

                                 
                                                             Karta iz 1768. godine

 Prije nastavka treba napomenuti još jednu veliku i stalnu pratnju i prijetnju stanovništvu prastarih Matića. Osim ratova i poplava bolesti su bile faktor koji je najviše utjecao na migracije stanovništva i prirodni prirast. Velika smrtnost koja je uzrokovala nestanak i odlazak pojedinih obitelji, određivala je i materijalni status u selu. „Nije bogat tko ima volova, već je bogat tko ima sinova“, ali živih i zdravih, jer prema broju sposobnih muških članova dobivao se i veći posjed. Pojava kolere 1796. godine spriječila  je i usporila brži rast sela. Kuga koja je harala od 1813., 1814., pa do 1815. godine zaustavila je i vratila selo unatrag. Vrhunac je bio 1830. i 1831. godine. Te dvije godine u Matićima vladala je dizenterija od koje je umrlo preko 40 novorođenčadi. Nije bilo lako ali naši su stari sve to pregrmjeli pa ćemo i mi ovu današnju krizu.

                                                         Obitelj Marković

Prezime Marković jedno je od najzastupljenijih u BiH. Ima ga posvuda tako da nije lako odrediti odakle je došlo. Bilo kako bilo to je jedno od najstarijih prezimena i obitelji u Matićima. U popisu biskupa Dragičevića pojavljuje se kao Đuro Markov, ali već 1758. godine pojavljuje se kao Marković. Te godine spomenutom, Đuri Markoviću, rodio se sin Marijan. Međutim, Marijan je kasnije uzeo prezime Đurić po ocu Đuri, a ne Marković po djedu Marku. Da je nekakvih Markovića bilo u Matićima potkraj 18. stoljeća pokazuje matica umrlih gdje je zabilježeno 1798. godine preminuće Ruže Ive Markovića, imala je oko godinu dana. Ti Markovići nisu se zadržali dugo u Matićima. Današnji Markovići potomci su Ive Šarića ili Bartolovića, jer ga nalazimo pod obadva prezimena. On je doselio iz Hasića kao matićki zet. Bio je oženjen Mandom Dabić, kćeri Grge Dabića. Ivo je imao tri sina i dvije kćeri s Mandom, ali je najkasnije 1810. godine njegova obitelj otišla iz Matića. Ivin otac zvao se Marko Bartolović, koji je živio u D. Mahali gdje je doselio iz Hasića. Ivin srednji sin Joso živio je kod djeda Grge Dabića gdje se i oženio i na vjenčanju se upisao kao Joso Grgić  (u čast djedu Grgi), a oženio je 1810. godine Anu Sejvanović iz Boka. Prvog sina Marka (1816.) upisao je pod prezimenom Grgić, dok je drugu dvojicu upisao po drugome djedu, Ivu (1826.) i Blaža (1829.) pod prezimenom Marković koje se zadržalo do današnjih dana.  

                                                                      Obitelj Mikić

Prema predanju, Mikići su živjeli u Bačkoj odakle su se doselili u naše krajeve. To nije nemoguće, ali onda su došli pod prezimenom Živković, jer je Mika Živković rodonačelnik ove obitelji u Matićima, Kostrču, D. Mahali, Vidovicama... Naime, Mika Živković je živio u Matić Selištu 1742. godine da bi prije 1768. godine prešao živjeti u Kostreš/Kostrč. Stari Mika je umro između 1783. i 1788. godine, jer se već tada Martin, sin Mike Živkovića, upisivao pod prezimenom Mikić, a ponekad kao Živković. Njegovi sinovi nosili su prezime Mikić. Njegov sin Ilija je oko 1800. godine doselio u Matiće i tu zasnovao obitelj gdje je sa suprugom Evom imao najmanje četiri sina: Ivu, Marijana, Matu i Iliju. Oni su preci današnjih matićkih Mikića.

Uz prezimena Marković i Mišković danas je jedno od najzastupljenijih u Matićima.

                                                                Obitelj Mišković

Današnji Miškovići u Matićima, ali i svi drugi u našem okruženju, potomci su Miška Baotića, koji je živio u Matić selištu 1742. godine. On se odselio u Kostrč oko 1768. godine sa svoja dva sina dok je treći, Anto, ostao živjeti u Matićima. Nakon smrti Miška Baotića, njegovi potomci u Kostrču i Matićima uzeli su prezime Mišković. Jedan dio obitelji Miškovića odselio se oko 1820. godine iz Matića u Vidovice od kojih su nastali današnji Miškovići u Vidovicama i Jenjiću. Anto Baotić/Mišković oženio je Ružu Đordić iz Boka i njegovi potomci su kasnije uzeli prezime Ružičić da bi ga pokraj 19. stoljeća vratili u Mišković. Antini potomci su uzeli prezime po babi Ruži, a i da bi se razlikovali od potomaka Jose Baotića/Miškovića iz Kostrča koji su se vratili u Matiće. Ovi Miškovići uzeli su prezime Josić po djedu Josi Baotiću/Miškoviću i ponekad se upisivali Mišković, a ponekad Josić. I oni su potkraj 19. stoljeća vratili prezime Mišković. Danas u Matićima žive Miškovići koje kroz selo zovu Josići, Ružičići i Lukičići. Ima i doseljenika iz druge polovice 20. stoljeća ili bolje reći povratnika koji su se doselili iz Kostrča. 

                                                                  Obitelj Dabić 

Prema legendi o prvim naseljenicima sela, Dabići su potomci Dabe, jednog od tri brata (Matuz, Dabo i Čobo) koja su došla  sa stadom u ovaj kraj oko 1680. godine. Legenda je legenda i ono što je vjerojatno je to da nisu bili braća i vjerojatno nisu došla istovremeno bar iz dostupnih podataka. U Bodensteinovom popisu iz 1726. godine među mještanima Utorkovišta spominje se Stjepan Dabić, koji je iz Štitara gdje se 1702. godine spominje stražmeštar Stipan Dabić.  Ono što stoji je to da je obitelj Grge Dabića na popisu iz 1742. godine i da ima šest članova. Četiri odrasla i dvoje djece. Uz njega i njegovu ženu trebao bi biti i otac Stjepan koji se 1726. godine spominje kao netko tko obrađuje oko desetak duluma okućnice i stotinjak duluma oranice. Grga Dabić rođen je oko 1700. godine. Grga je imao sinove Iliju (1731. – 1812.) i Antu (1741. – 1812.) koji se predci današnjih Dabića. Prvi spomen u maticama datira se u 1750. godine kada je rođena Luca Ilije Dabić i Jele r. Oršolić.

Danas u Matićima žive Dabići – Crljići kojih je najviše, Dabići – Marijančevići, Dabići – Nikolići (Mato Matkić oko 1890. godine promijenio je prezime u Dabić) te Martinovići čiji je rodonačelnik Martin Dabić, sin Grge Dabića. Još je jedna matićka obitelj nastala iz roda Dabića, a to je obitelj Ivić. Oni su potomci Ive Dabića, sina prvog poznatog matićkog kneza Ante Dabića.

                                                                   Obitelj Pejić

Braća Marijan i Ilija Pejić doselili su u Matiće oko 1800. godine. Marijan Pejić (1766. – 1846.) bio je oženjen Mandom (1776. – 1831.), a njegov brat Ilija (1767. - 1837.) Marom Mišković. Njihovi sinovi su Pero, rođen je 1791., Mato, 1795., Ivo, 1798. i Blaž, 1800. godine.

U maticama ova obitelj spominje se 1806. godine. Te godine rođena je Luca Ilije Pejić i Mare r. Mišković. U maticama vjenčanih spominje se 1817. godine vjenčanje Ive Ilije Pejić sa Katom Mijić.

Ovo prezime spominje se 1742. godine u Bodežištu, župa Bijela, zatim u Vidovicama 1768. i Oštroj Luki 1780. godine. Naši Pejići doselili su s jednog od ova tri mjesta, a najvjerojatnije iz Vidovica.

                                                                      Obitelj Ivanović

Obitelj Marijana Ivanovića došla je u Matiće oko 1780. godine. Marijan Ivanović bio je oženjen Justom Novalić. Oni su imali sinove; Marijana (1780. – 1830.),Peju (1780.- 1846.), Marka (1783. – 1803.), Antu (1784. – 1833.) i Ivu ( 1791. – 1856.). Potomci Peje Ivanovića promijenili su prezime u Pejičić  u vrijeme njegove smrti 1846. godine. Prvi spomen ove obitelji u maticama datira se u 1789. godinu. Te godine rođeni su blizanci Pero i Luca Marijana Ivanovića. U maticama umrlih spominje se 1803. preminuće Marka Ivanovića u dobi od dvadeset godina. U matici vjenčanih spominje se 1790. godine vjenčanje Ive Đure Ivanovića sa Anom Dominković.

Posjed Ivanovića zajedno s Pejičićima i zetovima Mikićima i Dabić – Crljićima ponajveći je komad zemlje jedne obitelji unutar sela. 

Jedan dio Ivanovića nastao je od obitelji Grgića kada su potomci Ive Grgića promijenila prezime u Ivanović ili Dobošević. Danas u Matićima žive potomci Marijana Ivanovića, Peje Ivanovića (Pejičići) i Ive Grgića (Ivanovići - Doboševići.

                                                                      Obitelj Pejičić

Kao što je prethodno rečeno unuci Peje Ivanovića promijenili su prezime nakon njegove smrti i njemu u čast uzeli prezime Pejičić. Prvi spomen tog prezimena datira se u 1865. godinu u matici krštenih. Rođena je Janja Jose Pejičić i Luce r. Dabić. 1867. godine rođen je Anto Mate Pejičića, a 1878. godine rođen je Marko Peje Pejičića. Današnji Pejičići višestruko su brojniji od Ivanovića.

                                                Obitelj Ivić

Obitelj Pave Ivića došla je u selo prije 1800. godine. Naime, te godine zabilježeno je u matici vjenčanih vjenčanje Stjepana Pave Ivića s Evom Garžić. Da je Stjepan imao sina Jakova vidi se također u Matici vjenčanih gdje je zabilježeno 1824. godine vjenčanje Đure Jakova  Ivića s Katom Dabić. Mađutim, ova obitelj je izurla, a današnji Ivići potomci su Ive Dabića. U matici krštenih 1853. godine zabilježeno je rođenje Mate Ive Ivića i Janje r. Đukić. Ova obitelj živjela je i imala posjed uz rijeku Briježnicu. Na njihovoj zemlji bio je živi izvor kojeg je ova obitelj održavala sve do 1973. godine.

   

                                                Obitelj Živković

Čak tri kuće Živkovića su na popisu biskupa Dragičevića iz 1742. godine, Nikole - Mike, Petra i Ilije. Mika i  Ilija Živković su odselili na prostor Kostrča, dok je Petar završio u D. Mahali. Matićki Živkovići Sorići potomci su Nike Živkovića koji bi mogao biti unuk Mike Živkovića. Prvi spomen ove obitelji u maticama datira se u 1755. godinu. Te godine rođena je Pavka Nike Živkovića. U matici vjenčanih 1760. godine zabilježeno je vjenčanje Marijana Mije Živkovića i Kate Šimić.

Današnji Živkovići su tri različite obitelji. Živkovići -  Dragići su obitelj Mate Živkovića koji je došao u Matiće 1942. godine. Živkovići – Birtaševi su porijeklom iz Ugljare. Nikola Živković – Mika došao je u selo oko 1890. godine.

                                               Obitelj Karlović

U obitelji Karlović kruži podatak da su isti doselili iz okolice Karlovca. To je možda točno, ali u Matiće su došli kao potomci Karla Baotića, koji je živio u Tolisi i preselio u Matiće. Karlo je imao dva sina, Peru i Leopolda. Leopold nije imao djece, dok je Pero bio oženjen i imao je dva sina, Ivu i Đuru od kojih su nastali današjni Karlovići. Nakon smrti oca Karla Pero je uzeo prezime Karlić i njegovi potomci prezivali su se Karlić. Oblik prezimena Karlović datira se u kraj 19. stoljeća.

 U maticama vjenčanih zabilježeno je 1820. godine vjenčanje Ive Pere Karlovića i Klare Mišković. Pero Karlović bio je oženjen Anom Orkić iz Matića. Današnji Karlovići njihovi su potomci.

                                        

                                               Obitelj Neretljak

Za ovu obitelj kažu da je došla iz neretvanskog kraja po kojem je dobila prezime. Ovo prezime javlja se u Boku i O. Luki oko 1800. godine odakle je došlo u Matiće tridesetak godina kasnije. Franjo Tadić rodonačelnik je svih posavskih Neretljaka, a prezime je dobio u Boku odakle su njegovi potomci došli u Matiće. Braća Marijan i Pero Neretljak bili su prvi s ovim prezimenom koji su došli u Matiće i tu su njihovi potomci ostali do danas. Očito su imali zanimanje koje je usko vezano uz životinjsku kožu (kožušari) pa ih kroz selo zovu Kožurići. U matici krštenih spominju se 1829. godine. Te godine rođena je Luca Marijana Neretljaka i Mare r. Pavić. 1831. godine rođen je Mato Peje Neretljak i Kate Pejić. 1856. godine rođen je Marko Luke Neretljak.

                                              Obitelj Kamenjaš

Kao Neretljaci i Kamenjaši su došli u Matiće oko 1825./1830. godine. Ovog prezimena u to vrijeme nema na prostoru župe Tolisa, a spominje se 1813. godine u Babunovcima, župa Bijela. Prvi spomen prezimena je iz 1831. godine u matici krštenih. Te godine rođen je Marko Ilije Kamenjaš. U matici vjenčanih spominje se 1844. godine vjenčanje Ive Ilije Kamenjaša i Mande Džijan iz Boka. Današnji Kamenjaši i Kamenjaševići potomci su Ilije Ive i Mate Kamenjaša.

                                     

                                       Obitelj Davidović

Marko Davida Orkića koji je bio oženjen Anom Dabić po uzoru na Draganoviće promijenio je prezime iz Orkić u Davidović. Njegovi potomci vratili su prezime oko 1879. godine. Jedan dio obitelji zadržao je prezime Davidović a ono je izumrlo 1995. godine u Matićima. Prezime se javlja prvi put u matici krštenih 1859. godine. Te godine rođena je Janja Marka Orkića – Davidovića. Već 1869. godine rodio se Marko Marka Davidovića, 1874. godine rodio se David Marka Davidovića.

                                          Obitelj Ružičić

Prezime je nastalo od prezimena Baotić i Mišković. U tri generacije, tri je puta mijenjano. Rodonačelnik je Miško Baotić, čiji je sin Anto promijenio prezime u Mišković, a njegov sin Marijan u Ružičić po majci Ruži Đordić.

Bio je oženjen Katom Bijeljić. Prvi put spominju se u matici krštenih 1822. godine. Te godine rođen je Ivo Marijana Ružičića. Ilija Marijana Ružičića vratio je prezime Mišković. U maticama javlja se prvo kao Ružičić Mišković. Godine 1867. rođen je Marijan Ilije Ružičić -  Mišković. Već 1874. godine rođeni su blizanci Luka i Marko Mišković. 

                                     

                                          Obitelj Babić

Obitelj došla u selo nakon „Dubičkog rata“ 1792. godine. Prvi put spominju se u maticama krštenih 1793. godine. Te godine rođen je Mato Pave Babića. Ova obitelj nastavila je život sve do pred kraj 19. stoljeća kada je promijenila prezime u Orkić. Orkići -  Babići njihovi su potomci.

                                         Obitelj Matkić

 Niko Matkić doselio je u Matiće oko 1860. godine. Bio je oženjen Ružom Mišković. Niko i Ruža imali su četiri sina; Marijana, rođenog 1864., Matu, rođenog 1867., Niku, rođenog 1876. i Josu, rođenog 1879. godine.

Mato Matkić promijenio je prezime oko 1890. godine i od njega su nastali Dabići –Nikolići. Ostali su predci Matkića – Nikolića.

                                           Obitelj Džebić

Ivo Džebić došao je u Matiće iz Hasića oko 1850. godine. Bio je oženjen Terezijom Jurinović. Prvi spomen ove obitelji je u Matici umrlih. Godine 1852. umrla je Marta Ive Džebića u dobi od 6 godina. U Matićima rođeni su mu sinovi Đuro, Marko i Pero. Đuri se rodio sin Mato 1881., a sin Marko 1884. godine. Obitelj je nestala prije 1930. godine kada je pola posjeda kupio Blaž Orkić – Mrkonjića.

                                              Obitelj Ivkić

Pava Ivkića iz Vidovica doselio je u Matiće 1907./1908. godine. Bio je oženjen Lucom Džebić iz Matića i došao je u kuću Ive Džebića, Lucina oca. Pava Ivkića imao je 8 sinova i dvije kćeri. Pet sinova stradalo mu je 1945. godine. Danas u Matićima žive potomci Ive (Stanići) i Peje Ivkića Ferde.

                                             Obitelj Draganović

Iako je već sve rečeno u dijelu o obitelji Orkić od kojih su Draganovići i nastali ova obitelj zaslužuje da se još jednom spomene. Krunoslav Draganović u svojoj biografiji kaže da su Orkići živjeli ovdje i prije 1683. godine, a da su Draganovići nastali od povratničke obitelji Orkić na djedovinu. Prezime su promijenili potomci Ive Orkića, koji su se još prezivali i marjanović po djedu Marijanu Matuzoviću. Prvi prezime je promijenio Ilija Draganović. U matici krštenih 1821. godine spominje se krštenje Luke Ilije Draganović. Današnji Draganovići potomci su Ilije, Andrije i Luke Orkić.

                                               Obitelj Ević

Mato Ević iz Donje Mahale oženio je 1922. godine Ružu Matkić i došao u kuće njena oca. Imao je sinove Marka, Tomu, Antu i Pavu. Po selu ih zovu Šujići.

                                              

                                               Obitelj Matuzović

Još jedna obitelj koja se spominje u legendi o nastanku sela. Pojavljuje se također i u popisu iz 1742. godine. Ilija Matuz imao je 8 članova obitelji te godine.

Prema svemu sudeći, selo je dobilo ime po ovoj obitelji čiji je rodonačelnik bio Mato Matuz, čiji je sin Ilija sa svojih pet sinova došao na pusto i nenaseljeno selište, koje je nazvano Matić selište

Prvi spomen obitelji u maticama je 1756. godine kada je kršten Ivo Marijana Matuzovića. Ilijini sinovi Niko, Ivo, Marijan,  Đuro i Anto, Matuzovići su od kojih će nastati brojna obitelj do današnjih dana, ali ne pod tim prezimenom. Ilja Matuzović bio je posljednji muški potomak ove obitelji s tim prezimenom, inače, iz dijela obitelji koja je živjela u Donjoj Mahali i doselila u Matiće. Matićki Matuzovići promijenili su prezime u Orkić, Draganović, Marjanović, Antunović i Davidović  

                                                   Prezime

KOBAŠEBIĆ  pojavljuje se 1750. godine, krštena Ivka Kobašević.

ORŠULIĆ      pojavljuje se 1750. godine, kršten je Pero Oršulić.

DAVNJANOVIĆ  pojavljuje se 1752. godine. Danas je u Matićima kao Damjanović a pojavilo se u maticama 1858. godine.

KNEŽEVIĆ pojavljuje se 1753. godine. Više od sto godina bilo je u Matićima.

KRIŠTIĆ pojavljuje se 1754. godine. Nije se dugo zadržalo u Matićima.

OSMERČIĆ pojavljuje su 1755. godine. Preko sto godina bilo je u Matićima.

ANTUNOVIĆ pojavljuje se 1757. godine. Nije se dugo zadržalo. Kasnije se pojavljuje kao Orkić -  Antunović. Danas ga više nema u selu. Stipan Antunović otac je Grge Stipanovića, a on je otac Pere Grgića čiji su potomci današnji Grgići.

BAOTIĆ  jedna od najstarijih obitelji pojavljuje se u popisu iz 1742. Skoro 200 godina živjela u Matićima. Uz Matuzoviće i Dabiće ova je obitelj rodonačelnik mnogih današnjih obitelji u Matićima (Miškovići)

STJEPANOVIĆ pojavljuje se 1759. godine. Ova obitelj živjela je u Matićima preko sto godina.

ŠARIĆ pojavljuje se 1763. godine.

ILIŠEVIĆ pojavljuje se 1759. godine. Najmanje sto godina živjela je ova obitelj u Matićima.

MILIČIĆ pojavljuje se 1760. godine. Nije se dugo zadržalo.

ŠIMIĆ pojavljuje se 1763. godine. Vrlo brzo je nestalo.

ANĐIĆ pojavljuje se 1761. godine. Jedna od većih obitelji kroz povijest sela.

ČOVIĆ/ČOBIĆ spominje se 1765. godine. nije se dugo zadržalo. Ova obitelj je treća obitelj iz legende o prvim stanovnicima sela. Ivan Čobić se spominje još 1726. godine na Bodensteinovu popisu.

MARJANOVIĆ pojavljuje se 1766. godine. Ovo prezime bilo je u Matićima sve do pred kraj 19. stoljeća. Nastalo je po Marijanu Matuzoviću i nosili su ga njegovi potomci.

BENKOVIĆ pojavljuje se 1760. godine. Kršten je Ivo Benković. Ubrzo nestalo.

ĆAĆIĆ jedna je velika obitelj. Pojavljuje se 1773. godine i egzistira cijelo vrijeme dok matice imaju podatke (1884. godine). 

TOPIĆ spominje se1779. godine. Nisu dugo živjeli u Matićima.

JANKOVIĆ pojavljuje se 1785. godine. Preko sto godina živjeli u Matićima.

ĐURIĆ pojavljuje se 1785. godine. Prezime je nastalo po jednom od prvih stanovnika sela, Đuri Markovom. Njegov sin Marijan promijenio je prezime. Današnji bočanski Đirići potomci su ove obitelji.

IVANČEVIĆ pojavljuje se 1794. godine u matici umrlih.

VOĐINOVIĆ pojavljuje se 1787. godine. Ubrzo je nestalo iz sela.

VINCETIĆ pojavljuje se 1788. godine.

BOŠNJAKOVIĆ spominje se 1788. godine u matici vjenčanih.

BARTOLOVIĆ pojavljuje se 1789. godine. Živjeli u Matićima do sredine 19. stoljeća.

ANDRIČEVIĆ spominje se 1790. godine.

KOVAČEVIĆ spominje se 1791. godine. Najmanje tri generacije živjele u selu.

NEDIĆ pojavljuje se 1798. godine i živjelo je u Matićima do početka dvadesetog stoljeća. Danas nema potomaka ove obitelji. Današnji Nedići su potomci Tunje kovača koji je došao u selo oko 1930. godine.

BANČEVIĆ pojavljuje se  1798. godine. Članovi ove obitelji živjeli su u Matićima skoro sto godina.

PETROVIĆ pojavljuje se 1799. godine. Brzo je nestalo iz sela.

PILIPOVIĆ pojavljuje se 1802. druge u maticama. Kasnije ga ima u selu kao Filipović. Nestalo početkom dvadesetog stoljeća.

KOPJAREVIĆ pojavljuje se 1804. godine.

BANOVIĆ pojavljuje se 1809. godine. Do 1900. prezime je nestalo iz sela.

ILIĆ pojavljuje se 1809. godine. Ubrzo je nestalo.

BOJIĆ pojavljuje se 1813. godine. Najmanje dvije generacije živjele su u selu.

TOPALOVIĆ pojavljuje se 1815. godine.

DŽIJANOVIĆ pojavljuje se 1816. godine. Obitelj doselila kao i Đurići iz Boka.

PERIĆ pojavljuje se 1816. godine.

JURINOVIĆ pojavljuje se 1816. godine. Živjeli su u Matićima do početka dvadesetog stoljeća.

MATANOVIĆ pojavljuje se 1813. godine.

TOKIĆ pojavljuje se 1816. godine

JURIĆ pojavljuje se 1816. godine. Živjeli u Matićima sve do početka 20. stoljeća.

JELUŠIĆ pojavljuje se1819. godine. Najmanje dvije generacije ove obitelji živjele su u Matićima.

ALEKSIĆ pojavljuje se 1817. godine. Obitelj živjela u Matićima do početka dvadesetog stoljeća (obitelji Tome i Ive Aleksića).

ARLOVIĆ pojavljuje se 1819. godine.

ĆATIĆ prezime se pojavljuje 1823. godine. Moguće da je promijenjeno u Pavić.

JOZIĆ pojavljuje su 1824. u Matićima. Preselilo u Bok oko 1780. godine.

LIMUNOVIĆ pojavljuje se 1825. godine. Izumrlo zbog nedostatka muških članova.

KATIĆ pojavljuje se 1825. godine. Nije nemoguće da je prešlo u Mišković.

VIDOVIĆ pojavljuje se 1826. godine. Nije se dugo zadržalo.

BRKIĆ pojavljuje se 1842. godine. Nestalo iz Matića oko 1960. godine.

PELEŠEVIĆ pojavljuje se 1842. godine.

BRANDIĆ pojavljuje se 1852. godine.

MAROŠEVIĆ pojavljuje se 1827. godine.

MAŠIĆ pojavljuje se 1852. godine.

ADAMOVIĆ pojavljuje se 1857. godine.

DŽIGUMOVIĆ pojavljuje se 1858. godine

BONIĆ pojavljuje se 1858. godine. Kuće Evića u Medvači su mjesto gdje je živjela ova obitelj.

DŽOJIĆ pojavljuje se 1860. godine. Živjeli su u Matićima oko sto godina. Došli iz D. Mahale.

TOMIĆ pojavljuje se 1838. godine.

MARŠIĆ pojavljuje se 1837. godine.

LOPANDIĆ pojavljuje se 1833. godine.

GAŠPAREVIĆ pojavljuje se 1840. godine.

KLARIĆ pojavljuje se 1845. godine

MIJIĆ pojavljuje se 1852. godine.

ČOKIĆ pojavljuje se 1853. godine. Moguće je da je promijenjeno u Orkić.

KOPIĆ pojavljuje se 1854. godine. Današnji Kopići su porijeklom iz O. Luke (Joso Kopić oženio Mandu Orkić).

VIDIĆ pojavljuje se 1875. godine

KOSIĆ pojavljuje se 1877. godine.

RADOSAVLJEVIĆ pojavljuje se 1877. godine.

STJEPIĆ pojavljuje se 1881. godine.

                              

                                 Novije obitelji u Matićima

RADNIĆ Antun Radnić doselio je u Matiće oko 1900. godine iz Vrlike. Bio je kovač a ubrzo je doveo bratića Petra. Petar je imao tri sina: Radoslava, Tvrtka i Florijana.

NIKOLANTIĆ obitelj došla u selo nakon okupacije, 1878. godine. Bavili su se izradom kožuha.

DOMINKOVIĆ pojavljuje se u maticama 1859. godine. Današnji Dominkovići  doselili su iz Donje Mahale početkom dvadesetog stoljeća

BOJANOVIĆ Gašpar Ive Bojanovića doselio je u selo 1888. godine. Bio je kovač i tim zanatom bavio se u Matićima. Vjenčao se 1893. godine s Katom Dabić. Imao je sina Ivu, kćer Lizu i kćer Luju.

BRAŠNIĆ prezime došlo iz Oštre Luke ženidbom Jose Brašnića s Mandom Marković.

STANIĆ kao i prethodno došlo je ženidbom Jure Stanića iz Gonjeg Svilaja s Katom Ivkić iz Matića.

PRGIĆ Današnji Prgići u Matićima su doselili iz Donje Mahale i Gornjeg Žabara. Anto Prgić doselio je iz Donje Mahale, a Tunjo Prgić doselio je 1947. godine iz Gornjeg Žabara.

MIJAČEVIĆ Prezime došlo 1947. godine iz Gornjeg Žabara. Anto Mijačević – Tuca doselio je u Matiće kod tetke koja se prezivala Pejić pa je uzeo i to prezime. Danas je to prezime Mijačević – Pejić.

KOBAŠ Marko Kobaš doselio je u Matiće iz Tolise sredinom pedesetih godina proteklog stoljeća.

                                                      Autor teksta Joso Orkić  Joza