NEDJELJNI KUTAK ZA MLADE: ŠAH

Šah

Jedna od najstarijih igara, za koju nitko nije siguran odakle potječe, u današnje vrijeme ima velik utjecaj na čovječanstvo, iako manji nego do prije desetak godina. Ta igra, čak smatrana i sportom, q neki je smatraju i znanošću zbog svoje složenosti i matematičkih karakteristika, je šah. Šah je u našim krajevima najrašireniji među starijim ljudima, ali i dosta mladih se zainteresiralo za uspjehe u ovoj konkurentnoj igri.

Nije sasvim razriješeno podrijetlo ove igre, ali znanstvenici vjeruju da je nastao u Indiji pod nazivom čatarunga, što bi značilo „četverodijelna“ što je bio također i pjesnički naziv za vojsku, budući da je tada imala četiri roda: pješaštvo, konjaništvo, slonove i bojna kola. Perzijanci su je preuzeli pod nazivom čatrang, a Arapi kao šatrandž. U Europi se pojavio u 8. st. Na dvoru francuskog kralja Karla Martela. Popularnost šaha u Europi raste za vrijeme križarskih ratova kada Europljani uvode nova pravila o kretanju figura te se polako oblikuje moderni šah. Moderni šah je nastao u 15. st. kada su definirana precizna pravila igre i stvorena je kompleksna igra. Crkva je u početku gledala šah s prezirom. Smatrali su je kao i druge igre da je ona samo još jedna kockarska igra na sreću.

Brojne su legende koje prikazuju veličinu šaha. Jedna od takvih je poznata priča o šahu i pšenici. Naime, bio jednom jedan car Šeram koji je želio nagraditi skromnog matematičara za otkriće šahovske ploče, koji je za svoju nagradu od cara tražio da mu za prvo polje na ploči da jedno zrno pšenice, za drugo dva, za treće četiri, za četvrto osam i za svako sljedeće polje za dva puta više zrna od prethodnog. Naivni kralj je pristao ali kada su njegovi dvorski rizničari tražili brojku koju trebaju dati računali su 2 dana i došli do broja 18 446 744 073 709 551 615, i kada su izvještili cara da njegova riznica nije dostatna i kada bi imao sto puta veću da ne bi bilo dostatno, car je pozvao matematičara na dvor. Rekao mu je da ga ne želi prevariti niti za jedno zrno zato će on sam brojati svoju nagradu. Na to se matematičar ispričao da ima prečeg posla, ali se car nasmijo i dao matematičaru zasluženu nagradu.

Legenda kaže da je i hrvatski kralj Držislav pobjedom nad mletačkim duždem Petrom II osvojio slobodu i tako uzeo šahovnicu za grb Hrvata.

Šah je igra za dva igrača koji naizmjenično pomjeraju figure po zadanim pravilima u cilju matiranja protivničkog kralja. Igra se igra figurama u dvije skupine, crne i bijele. Svaki igrač ima 16 figura i to po 8 pješaka (koji stoje na 2. i 7. redu ploče), dva topa, dva skakača, dva lovca, kraljicom i kraljem. Ostale figure, osim pješaka, poredane su po 1. i 8. redu ploče i to, slijeva nadesno, ovim redom: top, skakač, lovac, kraljica, kralj, lovac, skakač, top. Šahovska ploča ima 64 crno bijela polja naizmjenično raspoređena počešavši s prvim A1 poljem koje je crne boje.

Pješaci ili pijuni se kreću po jedno polje prema naprijed te se ne mogu kretati unatrag ili preskakati druge figure. Kada je pješak na početnoj poziciji igrač može odabrati da pješaka pomjeri za jedno ili dva polja. Pješaci „jedu“ u koso, odnosno jedno polje naprijed i lijevo ili desno od mjesta na kojem se nalazi. Postoji i posebna pravila za pješake. Ako pješak dođe na posljednji red onda se promovira u jednu od drugih figura osim kralja i pješaka. Postoji i pravilo En passant ili uzimanje u prolazu.

Top ili kula se kreće okomito i vodoravno po redovima i stupcima ploče neograničen broj polja, a figure jede po putevima kretanja. Ne može preskakati druge figure i vrijedi 5 pješaka.

Lovac ili laufer (koristi se naziv i biskup) je figura koja se kreće po dijagonalama ploče neograničen broj polja. Postoje dva lovca jedan bijelopoljni i crnopoljni, ne mogu preskakati figure a jedu po putevima kretanja. Vrijedi 3 pješaka

Skakač ili konj je figura koja može preskakati druge figure, a kreće se u shemi slova L, odnosno dva polja po redu ili stupcu pa polje lijevo ili desno, tako da na sredini ploče ima mogućnost skoka na 8 različitih polja. Jede figure na polju na koje dolazi. Vrijedi 3 pješaka.

Kraljica ili dama se kreće po redovima, stupcima i dijagonalama ploče neograničen broj polja. Najjača je figura u igri, a vrijedi 9 pješaka. Ne može preskakati figure.

Kralj je najvažnija figura koja se kreće po jedno polje u svim smjerovima. Kralj ne smije doći na napadnuto polje. S topom može tvoriti utvrdu, odnosno izvršiti rokadu, pod uslovom da nijedna figura od te dvije nije pomjerana, a izvodi se na način da kralj ide za dva polja lijevo ili desno, a top dolazi s njegovu suprotnu stranu kretanja. Za vrijeme rokade niti jedno polje koje kralj prelazi ne smije biti napadnuto. Napad na kralja naziva se šah, a ako se kralj ne može pomjeriti na slobodno polje, ne može pokriti napad drugom figurom ili ne može pojesti figuru koja ga napada, tada je šah mat što znači kralj je mrtav i igra se završava.

Šah je uvijek bio fascinantan velikim misliocima povijesti zbog svoje složenosti i sličnosti sa stvarnim životom. Šah je toliko fascinantan da postoji više različitih partija šaha nego atoma u cijelom poznatom svemiru. Šah se danas koristi i u istraži snage računala, pa tako se mnoga superračunala testiraju njihovom sposobnošću u šahu.

Zašto igrati šah? Prvi razlog je to što je to igra pa se uz nju možemo zabaviti s prijateljima. Drugi razlog je što šah razvija sposobnosti razmišljanja i planiranja, kao i kombinatorike i logičkog razmišljanja. Ono što jest važno je to što igrajući šah, naročito ako su u pitanju djeca mladog uzrasta, poimamo značenje pobjede, poraza, pogreške i prednosti. Kao i u svakoj drugoj igri volimo pobijediti, ali u šahu pobjedu donose sposobnosti igrača, tj. nema utjecaja sreće u ishodu igre. Igrajući šah razvijamo sposobnost predviđanja opasnosti, pogreške pa čak i katastrofe pa se, s obzirom na te spoznaje, pripremamo na sučeljavanje s tim problemima. Sami razvijamo planove igre i upravljamo svojim odlukama, baš kao i u životu, često su ti planovi dugoročni pa ako pogriješimo u jednom dijelu snosimo posljedice.  U šahu čovjek može spoznati smisao življenja i borbe, jednostavno shemu života u malom. Šah će nas naučiti kako pravilno razmišljati vez pogreške, jer ako počinimo pogrešku snosit ćemo neželjene posljedice, a zbog jedne pogreške može se izgubiti cijela partija. Kažu da u šahu ne pobjeđuje onaj koji napravi najbolje poteze, nego onaj koji napravi manje greške.

Maloj djeci je posebno preporučeno da igraju šah zato što u ranoj dobi razvijaju neke temeljne čimbenike razmišljanja i spoznaje koji će im kasnije pomoći u životu. Takav fenomen poznat je kao slučaj Polgar koju možete istražiti. Djeca će se igrajući šah naučiti strpljenju i najvažnije gubljenju, koje je mnogo snažnije od pobjede. Naučit će učiti na greškama, i planiranju pobjede, taktici i strategiji.

Danas se šah igra na visokim razinama, gdje ljudi postižu nevjerojatne stvari i pomjeraju granice ljudske sposobnosti razmišljanja i uma. Kod nas se šah sve više gubi stariji i dalje igraju, ali mladi su sve manje zainteresirani za najzanimljiviju igru povijesti. Ne shvaćajući ljepote ove igre ne znaju što propuštaju, iako bi im šah puno pomogao u životu.