POVIJEST SELA MATIĆI, PRVI DIO

Prvi dio radne verzije "Povijest sela Matići"

Autor; Joso Orkić Joza

TEMELJNE KARAKTERISTIKE SELA

S

elo Matići smješteno je na četrdeset i petom stupnju zemljopisne širine i osamnaest stupnjeva i četrdeset minuta zemljopisne duljine, nadmorska visina je između 84 i 86 metara.

         Ulaz u selo od pamtivijeka je bio na dijelu odvojka regionalne ceste Orašje Gradačac, nedaleko od mjesnog groblja. Groblje „Crnac“ nastalo je istovremeno kada i selo. Bilo je locirano van naselja skoro kilometar od prve kuće ali je rast sela izbrisao granice pa je ono postalo dio njega.  Prema raspoloživim podacima na groblju je sahranjeno između 4000 – 4500 stanovnika sela ali i drugih koji su izrazili želju da im tu bude posljednje počivalište.

          Glavna i najduža ulica u selu je ulica Bana Jelačića. Ona počinje od ulaska u selo iz pravca Tolise, prolazi kroz Josića kraj, ide kroz centar i nastavlja kroz Mikića kraj i Župelj do kraja sela. Na njenom završetku nastavlja makadamska cesta prema Čović Polju. Sve bitnije ulice imaju svoj početak na jednoj ili drugoj strane  ove ulica. Prva koja se odvaja s desne strane je ulica fra Grge Martića (Pejića kraj) dok je nasuprot nje ulica Braće Ribar (Mamića kraj). Na glavnom križanju u centru sela na desnoj strani odvaja se ulica Oslobođenja (Medvača).  Odmah nakon stotinjak metara  u ovoj ulici na lijevoj strani  odvaja se ulica Omaldinska. Omladinska završava u Radničkoj a prije toga ima odvajanje s desne strane za ulicu Ive Andrića (Pejičića kraj). U ulici Oslobođenja desno se odvaja ulica Prvomajska a pravo dalje cestom dolazi se do odvajanja s lijeve strane prema Boku. Na lijevoj strani u centru sela počinje ulica Vladimira Nazora. Na njenoj lijevoj strani odvaja se Posavska (Dragića kraj). Na početku Mikića kraja počinje ulica Braće Radić ( negdje je još zovu i Športska) koja prolazi pored crkve sv. Ivana Krstitelja i nastavlja do odvajanja s desne strane  za ulicu Ivana Gorana Kovačića (Draganovića sokak). Zanimljivo za ovu ulicu je to što ona nosi nekadašnje ime KUD-a a HKUD-o nosi ime Krunoslava Draganovića. Niže ulicom Braće Radić dolazi se do kraja sela zvanog Crna Mlaka u kojemu se nalazi seoski nogometni stadion. Na njenom kraju nastavlja se cesta prema Orašju i Kostrču.

            Stotinjak metara iznad ulice Braće Radića nalazi se odvojak za ulicu Radničku (Anića kraj). Iz ove ulice na lijevoj strani odvaja se ulica Borisa Kidriča. Na početku Župelja desno iz ulice Bana Jelačića odvaja se Župeljska a dvjesto metara više s lijeve strane ulica Matije Gupca.

DEMOGRAFIJA

             Prvi  naseljenici prema legendi su Matuz, Dabo i Čobo. Od njih su nastali Matuzevići i Dabići. Matuzevića nema više u selu (Ilja Matuzević, umro prije više od deset godina bio je posljednji muški Matuzević). Dabići su u dvije obitelji, Crljići i Marijančevići i potomci su Stipana i Grge Dabića iz Štitara. Prezime Dabić nosi i jedan dio Matkića Nikolića koji su promijenili prezime zbog razmirica u obitelji. Prezime Živković se spominje kao jedno od najstarijih u prvom popisu stanovnika iz 1742. godine. Danas Živkoviće čine tri obitelji. Živkovići Sorići su najstariji dok su Birtaševi i Dragići doselili iz Ugljare i Donje Mahale tijekom 20 stoljeća. Markovići (Anići) svi su potomci jedne obitelji (Jose Grgića i Ane Sejvanović) iako danas nisu usko rodbinski vezani. Razlog tomu je starost te obitelji koja je najbolje iskoristila prednosti života u zajednici s mnogo djece. Danas ova obitelj broji preko pedeset domaćinstava i najveća je u selu. Obitelj je došla u selo prije 1800. godine.  Podjednak broj domaćinstava imaju i Orkići ali su oni podijeljeni po prezimenu. Naime, Orkića ima 37 obitelji  od kojih je najviše Mrkonjića (13) a tu su još i Mitrovići, Babići, Davidovići, Antunovići, Žigići, Peje Lujina, Tuljkovi  i Čokići . Svi oni prezivaju se Orkić i jedna su od najstarijih obitelji, a nastali su od roda Matuzovića. Orkići su i Draganovići koji su nakon tri generacije promijenili prezime, ima ih oko dvadesetak domaćinstava u selu, pa bi i Orkića bilo preko pedeset obitelji. Prezime Orkić vodi porijeklo iz Bosanske Posavine (općina Orašje). Prezime Mišković nosi više obitelji (Bezerovići, Lukičići, Josići, Ćajići i Ružičići). Nije provjereno da li su svi istih korijena inače, to je treće prezime po brojnosti i jedno od najstarijih prezimena. Spominje se već 1755. godine, a nastalo je od roda Baotića. Mikići su drugo prezime po brojnosti ali  tu je više obitelji, misli se čak da su neki promijenili prezime u Mikić kao Vidići. Izvorni Mikići su u Mikića kraju i pod Župeljom a do njih su Adžilojići. Prezime Mikić nastalo je od roda Živkovića. Pejići su jedna od starijih obitelji, doselili iz Vidovica oko 1780. Izvorni Pejići žive u Pejića kraju, a za ostale nije sigurno da su istih korijena. Pejići su doselili oko 1780. godine a prije toga spominje ih se u Štrepcima. Ivići su se naselili oko 1840. godine uglavnom uz tok rijeke Briježnice. Imali su u svojem posjedu preko 500 dunuma uz Briježnicu. Oni su iz roda Dabića i potomci su Ante Dabića prvog poznatog kneza Matića, koji su po njegovu sinu Ivanu Dabiću promijenili prezime u Ivić. Ivanovići su obitelj koja se naselila oko 1800. godine. Ivanovići Doboševići doselili su iz srednje Bosne i čine današnje Ivanoviće dok je jedan dio, kao i kod Orkića, promijenio prezime u Pejičić. Pejičići su svi jedan rod potekao iz Ivanovića. Teritorijalno su Pejičići i Ivanovići s jedne strane i tvore Pejičića kraj a preko ceste su Markovići (Anića kraj). Martinovići su roda Dabića i potomci su Martina Dabića. Neretljak je prezime koje se datira u 1798. godinu i ima ga u Boku. Matićki Neretljaci su svi jedna obitelj a u selu ih zovu Kožurići. Obitelj je došla iz krajeva uz Neretvu po kojoj su uzeli prezime. Kamenjaši i najvjerojatnije Kamenjaševići su jedan rod. Došli su oko 1830. godine  iz Babunovaca (župa Bijela). Ivkići su doselili iz Vidovica 1907. godine  samo je jedna obitelj (Čelebići). Paradžikovići su isto jedna obitelj a u selu ih znamo kao Čičiće. Prvi Paradžikovići spominju su 1798. godine u Matici rođenih, što znači da su tu bili i prije. Porijeklom su iz Špionice. Nedići su doselili iz Tolise (Tunja kovač došao pred sam Drugi svjetski rat). Radnići su došli iz Vrlike kod Knina početkom dvadesetog stoljeća. Zanatlijska obitelj koja je obogatila selo svojim djelima. Grgići su potomci Grge Stipanovića čiji je sin Pero promijenio prezime u Grgić. Evići su iz Donje Mahale. Karlovići su stara i ugledna obitelj došla iz okolice Karlovca. Inače njihov rodonačelnik je Karlo Baotić, čiji su potomci uzeli prezime Karlić. Matkići Nikolići doselili su sredinom 19. stoljeća i jedna su obitelj. I ovoj obitelji dogodila se promjena prezimena pe je jedan dio obitelji uzeo prezime Dabić. Prgići su došli iz Donjeg Žabara 1947. godine. Mamići su doselili iz Boka oko 1830. Bojanovići su doselili oko 1889. godine (kovačka obitelj). Pavići su doselili iz Oštre Luke ili Boka. Prvi Pavići došli su u naša sela oko 1790. godine. Prezime Kopić je iz Oštre Luke kao i Brašnić i novijeg su datuma. Stanići su domaća obitelj a prezime je iz Gornjeg Svilaja (Juro Stanić oženio Katu Ivkić) i također je novijeg datuma.

            Nestala su neka stara prezimena a imala su duboke korijene u Matićima: Matuzevići, Kneževići, Džojići, Antunovići, Davidovići, Stojanovići, Anđići, Nevići, Nikolantići, Bušakovići, Žepići, Džebići, Kobaševići, Kneževići, Stjepanovići, Đurići, Babići, Jankovići, Čačići i dr..