MATIĆKI KNEZOVI

Matićki knezovi

Sukladno mojim saznanjima o ovoj temi koja zasigurno nisu cjelovita pa će stoga jedan broj ljudi koji su obnašali ovu dužnost ostati prekriven velom zaborava, pokušati ću rasvijetliti one dijelove o kojima sam prikupio ponešto podataka. Nemam saznanja od koje godine točno počinje ova funkcija i tko je bio prvi seoski knez ali ono što se sigurno zna da je to bilo u vrijeme Osmanske uprave u Bosni. U turskoj Bosni početkom 19. stoljeća najniži oblik vlasti bili su  muhurdžije ili ljudi koji su imali nekakve male ovlasti u svojim mahalama. Imali su „muhure“ (pečate) kojima su ovjeravali spise svojih sumještana a ticali su se sitnijih lokalnih poslova. Kod kršćanskog stanovništva koje je uglavnom živjelo po selima ovu je dužnost obavljao seoski knez. Seoski knez biran je na vremenski rok od godinu dana, ali je većina tu dužnost obnašala po nekoliko godina pa i desetljeća ( Pejo Pejić je neprekidno bio knez trideset godina). Naknadu su mu davali sami suseljani u vidu hrane ( pšenica, kukuruz, raž, ječam, zob …) a on je njih predstavljao pred osmanskim vlastima. Također je imao pečat kao znak svojih ovlasti.

                                              Anto Dabić

Prvi poznati matićki knez bio je Anto Dabić rođen 1769. godine. Prema svemu sudeći je ovaj čovjek dugo i kvalitetno obnašao svoju dužnost jer je u crkvenim maticama pored njegova imena upisano „knez“.  

                        Knez Anto Dabić je umro 1833. godine

                                              Pejo Pejić

Nakon smrti Ante Dabića moglo je biti  više knezova ali ne i nužno. Postoji mogućnost da ga je odmah naslijedio Pejo Pejić rođen 1791. godine i da je tu dužnost obnašao od 1833. godine sve do svoje tragične smrti 1848. godine. Te 1848. godine za vezira u Bosni došao je čuveni Tahir – paša. On je uveo niz reformi a jedna od njih je i uvođenje trećine kao jedinstvenog poreza za cijeli Bosanski pašaluk. Seljaci u Posavini  do tada su plaćali begu desetinu i sami pravili svoje kuće i pomoćne objekte. Sada kada je uvedena trećina beg je bio dužan o svom trošku izgraditi objekte, dati volove i sjeme da seljaci zasiju svoje kmetske posjede. Ovo se nije svidjelo seljacima iz Posavine i oni su preko fratara prenijeli višim vlastima svoje neslaganje s ovom odlukom. Tahir – paša  pozove seoske knezove iz Posavine (među kojima je bio i Pejo Pejić iz Matića) u Travnik i tamo ih, za primjer drugima, prebije na mrtvo ime. Matićki knez, Pejo Pejić, umro je sedam dana nakon što je dovezen iz Travnika.  
                         Knez Pejo Pejić, je umro 8. 4. 1848. godine.

                                            Pavo Mikić

Nakon tragične smrti Peje Pejića naslijedio ga je Pavo Mikić rođen 1803. godine. Pavo Mikić nije dugo bio knez jer je umro ili je ubijen već naredne 1849. godine.
Bio je oženjen Katom Mijić a imao je sina Marijana koji je rođen 1825. godine.
Podatak da je Pavo Mikić bio knez koji je nastradao od Tahir - paše pronašao sam u knjizi "150 godina Osnovne škole u Tolisi".   

        Međutim, u matici umrlih stoji da je Pavo Mikić  umro 1849. godine

                                             Marko Marković

 Umrlog kneza zamijenio je, Marko Marković, rođen 1816. godine koji je bio knez od 1849. godine. Dokle, to ne znam ali je moguće da je tu dužnost obnašao sve do svoje smrti. Marko Marković također se spominje u ulozi kneza te čuvene 1848. godine ("150  godina Osnovne Škole u Tolisi" ali logika kaže da je bilo ovako i na kraju matice umrlih.

                  Knez Marko Marković umro je 1856. godine

                                              Pejo Pejić

 Ovdje nastaje velika praznina i prvi naredni poznati knez bio je Pejo Pejić. Njegovo razdoblje obnašanja ove dužnosti započelo je još u vrijeme vladavine Osmanlija a najveći dio proveo je u  okupiranoj Bosni od strane Austro – Ugarske (1878. godine). Dolaskom nove vlasti seoski knez je zadržao sve ovlasti od prije s tim što je sada dobio, osim pečata, još i poseban štap kao znak raspoznavanja te pušku koju je mogao upotrijebiti u posebnim prigodama. Izgleda da je Pejo Pejić bio dobar knez pa ga seljani nisu mijenjali trideset godina.

„Gaj je kupit baš njekako prid okupaciju od starog kneza Peje Pejića za 92 žuta dukata“, spominje Petar Draganović u svojo knjizi, „Narodni život i običaji u Matićima“.

                         „Stari knez“ Pejo Pejić je umro 1910. godine.

                                              Marko Karlović

Marko Karlović rođen je 1892. godine u obitelji Đure i Kate rođene Stjepić. Oženio se Ružom rođenom Mikić s kojom je u braku imao osmero djece. Vodio je jedinu trgovinu prije Prvog svjetskog rata u Matićima. Nakon Prvog svjetskog rata pristupio je Radićevoj HRSS (Hrvatska Republikanska Seljačka Stranka, a od 1925. godine Hrvatska Seljačka Stranka). Zbog svojeg političkog zalaganja i naprednijih ideja izabran je za kneza poslije 1920. godine. Od 1925. godine HSS ulazi u vladu Kraljevine SHS a Stjepan Radić je bio ministar obrazovanja u vladi Nikole Pašića. Knez Marko iste je godine pokrenuo inicijativu za izgradnju škole u Matićima. Posebno je aktivan bio 1926. godine kada je bio kod premijera vlade u Beogradu gdje je uspio utanačiti dogovor  o financiranju projekta. Vlada je dala jamstva za osamdeset posto potrebitih sredstava a seljani su trebali dati dvadeset posto u vidu fizičkog rada. Obzirom da je HSS izašao iz koalicijske vlade u veljači 1927. godine, nakon Oblasnih izbora ( izbori održani 27. siječnja 1927. godine), a radovi su na školi započeli u ljeto 1927. godine, nije baš najsigurnije tko je bio knez u vrijeme same gradnje. Zacijelo je Marko Karlović morao podnijeti ostavku da bi selo dobilo novu vlast koja je podržala SRS (Srpsku Radikalnu Stranku) na Parlamentarnim izborima održanima u rujnu 1927. godine. Dakle moguće je da je novi knez Luka Mamić ustoličen već 1927. godine.

                              Marko Karlović je umro 1971. godine.

                                             Luka Mamić

                                 

                                Knez Luka Mamić (1884. – 1955. godine)

      Luka Mamić rođen je 1884. godine.  Bio je oženjen Ružom r. Orkić s kojom je imao tri sina i pet kćeri. Očito je bio pismen jer je taj položaj to zahtijevao. Dužnost kneza preuzeo je u politički vrlo turbulentnim vremenima. Nije sigurno da je gradnja škole počela u njegovu mandatu ali je sigurno to da je dovršena u vremenu kad je on bio seoski knez. Dakle Luka Mamić je knez najkasnije od 1928. godine. Nisam uspio pronaći niti jedan njegov dokument ili bilo kakav papirić o gradnji škole pa sam se bazirao na usmenu predaju. Po toj predaji gradnji škole pristupili su svi seljani, muški i ženski radno sposobni članovi. Prema kazivanju Marijana Mamića – Bege, njegov otac Ivo je imao dokumentacije o gradnji škole koja je ostala od njegova oca, kneza Luke Mamića. Ti papiri su nestali s gradnjom novih kuća i nema im traga.

                             Luka Mamić je umro 1955. godine

                                     

                                                     Ilija Mikić

                                               

                                   Knez Ilija Mikić (1893. - 1983.)

Ilija Mikić je rođen 1893. godine. Bio je oženjen Ružom r. Mišković (Ružičići) s kojom je imao osmero djece, 3 sina i 5 kćeri. Za kneza je izabran nakon velike poplave 1932. godine i naslijedio je Luku Mamića. Bio je knez četiri godine. Naslijedio ga je Luka Pejić 1936. godine.

                      

                                               

       Knežev štap, na njemu stoji godina (1932.) u kojoj je izabran novi knez. Ovo je štap (kod nas se kaže „kukač“) kneza Ilije Mikića

                                    

   Iljo Draganović, unuk Ilije Mikića i ponosni vlasnik djedova kneževskog štapa

                Knežev dvor, kuća koja je prenesena 1933. godine na ovu lokaciju

Zanimljiva je priča o obiteljskoj kući Ilije Mikića. Selo Matići je svoj konačni izgled dobilo tek nakon Drugog svjetskog rata. Do tada je selo bilo podosta raštrkano. Kuća je bilo po današnjim njivama na Bjelikama, Travnicima, Brekinjama itd. Mnoge su obitelji doselile u današnje okvire sela kada je u selu otvorena prva prodavnica a kasnije i škola. Obitelj Ilije Mikića živjela je na Travnicima i tamo je sagradila ovu kuću 1925. godine. Kada je Ilija izabran za kneza, 1933. godine kuća je rastavljena i ponovno podignuta na ovom mjestu gdje se i danas nalazi. Zbog toga kažemo da mi u Matićima imamo originalni „Knežev dvor“.

                                                    Luka Pejić

Rođen je 1906. godine i unuk je legendarnog matićkog kneza, Peje „starog kneza“. Bio je oženjen Janjom r. Vukić iz Tolise s kojom je imao tri sina. Za kneza je izabran 1936. godine umjesto Luke Mamića. Tadašnji knez je biran na način da se okupi desetak najuglednijih domaćina i oni odluče tko će biti knez. Knez Luka je ovu dužnost obnašao sve do svoje smrti u travnju 1944. godine. Umro je od tifusa koji je te godine poharao selo Matiće. Od aktivnosti koje je proveo u selu svakako je najpoznatija prvo ograđivanje groblja „Crnac“. Groblje je ograđeno 1939. godine željeznim stupićima i bodljikavom žicom. Za vrijeme njegova mandata dogodio se i Drugi svjetski rat u kojemu je naše selo bilo u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Luka nije doživio kraj rata. Uspio sam pronaći par dokumenata iz vremena dok je bio knez sela (Arhiva franjevačkog samostana u Tolisi).

                                      

                            Knez Luka Pejić (1906. – 1944. godine)

              Jedna od potvrda koje je izdao seoski knez Luka Pejić

                                          Dokument iz 1941. godine

                                                Tunjo Dabić

Tunjo Dabić rođen je 1900. godine. Bio je oženjen Katom r. Pejičić s kojom je u braku imao dva sina i kći. U vihoru Drugog svjetskog rata kada su ratne operacije postale matićka svakodnevnica a tifus stanovao pred vratima, Tunjo Dabić je postao knez sela. Nakon što je umro seoski knez Luka Pejić početkom svibnja 1944. godine na njegovo mjesto postavljen je Tunjo. Ni Tunjo se nije naživio.

                        Tunjo Dabić je umro početkom 1945. godine.

                                                 Mato Pejić

                               

                                                   Mato Pejić

                                                   

                                     Obitelj Mate i Kaje Pejić r. Orkić

 Matu Pejića usmena predaja ne spominje kao seoskog kneza ali u njegovoj bilježnici u koju je bilježio važne događaje za selo i preminuća naših sumještana stoji da je on obnašao dužnost kneza sela oko 6 mjeseci do dolaska partizana (7. 4. 1945.). Mato je inače brat kneza Luke Pejića i susjed Tunje Dabića pa je moguće da je nakon smrti Tunje on bio knez sela do ulaska partizanskih postrojbi. Mato je bio oženjen Kajom r. Orkić s kojom je u braku imao četiri sina i kći.

                   Mato Pejić rođen je 1912. a umro je 1980. godine.

Dolaskom nove vlasti (komunističke) ukida se gotovo sve što je bilo prije pa tako i funkcija seoskog kneza. Od travnja 1945. godine funkciju kneza preuzima  „seoski narodni odbor“. Danas ovoj funkciji odgovara mjesto predsjednika Vijeća mjesne zajednice. Predsjednik Vijeća mjesne zajednice u Matićima trenutno je Ilija Mišković – Živčo.

                                                                                                                 JOSO ORKIĆ - JOZA