Četiri su godine brzoprotočnog vremena do okrugle obljetnice, 100 godina škole u Matićima. Kada je nastajao članak objavljen na ovom blogu pod naslovom „Škola u Matićima“, do okrugle obljetnice je bilo osam godina. Sada se svelo na samo četiri, a prošlo je u trenu. Donosimo nekoliko manje poznatih ili tijekom posljednje četiri godine pronađenih podataka.
Velika većina novootkrivenih podataka o školi u Matićima pronađena je u arhivu Franjevačkog samostana u Tolisi i muzeju „Vrata Bosne“, kao dio zavidne ostavštine fra Krune Pejičića (1919. – 1989.), fratra iz Matića i kustosa muzeja i arhiva u vremenu od 1980. – 1989. godine.
Budući da je fra Kruno rođen u Matićima kao Đuro Pejičić, sin Marka i Marije, pohađao je novootvorenu Državnu narodnu školu u Matićima te je sačinio, retroaktivno, popis prvih učenika koji su zajedno s njim naukovali u istoj školi. Na popisu se nalazi 55 imena među kojima su tri djevojčice. Dakle, u prvoj godini (jesen 1928.) školu u Matićima je pohađalo oko 60 učenika (morao se potkrasti i pokoji previd jer je popis sačinjen 1988. godine, dakle, 60 godina poslije).
Prvi učitelj i upravitelj Državne narodne škole u Matićima bio je Stjepan Kutrovac. Isti je ostao u Matićima najkasnije do početka nove školske 1931. godine. Nalazimo ga kao tajnika podružnice HKD Napredak iz Sarajeva u Matićima 1930. godine. Naslijedila ga je 1931. godine na mjestu upravitelja i učitelja Marija Topalović. Kao što se vidi sa prve dvije fotografije upravnica i učiteljica Marija Pavlović je ostala na tom mjestu sve do jeseni 1934. i početka nove školske godine.
Za vremenski period od školske 1928./1929. pa do školske 1932./1933. postoje podatci o broju muških i ženskih učenik/ca iz dva izvora. Prvi izvor je već spomenuti popis fra Krune Pejičića o prvim učenicima koji su pohađali školu u Matićima, a drugi su godišnja izvješća župe Tolisa Vrhbosanskoj nadbiskupiji (Statistički podatci župe Tolisa za 1930., 1931. i 1932. godinu), u kojima se spominju škole na području župe s brojem učenika.
Prema tome, prve godine je bilo zasigurno 55 učenika (52 muških i tri djevojčice) kojima je učitelj bio Stjepan Kutrovac. Naredne godine iz statističkih podataka župe Tolisa vidljivo je da je bio 91 učenik (76 muških i 15 ženskih). I naredne 1931./ 1932. godine bio je isti broj učenika samo je na mjestu upravitelja i nastavnika bila Marija Pavlović. Upraviteljica je redovito slala svoje podatke, između ostalih, i župskom uredu u Tolisi. Župnik je i ove podatke uvrštavao u godišnje statističko izvješće i slao Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u čijem shematizmu za 1932. godinu vidimo ovaj podatak (škola u Matićima 76 muških i 15 ženskih). U školskoj 1932./1933. broj učenika je porastao na 114 (86 muških i 28 ženskih), a učiteljica je bila Marija Pavlović.
Da je bilo izvrsnosti kod učenika vidi se iz svjedodžbe Peje Ivanovića. Ona je sačuvana no za vjerovati je da je bilo još takvih učenica i učenika.
Nakon 1934. godine nema dokumenata koji svjedoče tko je bio učitelj/ica za naredne dvije godine, ali je velika vjerojatnost da je to bila Sofija Merkez iz Sarajeva, koja je bila nastavnica 1936./1937. godine kada se udala u Sarajevo. Također, nema podataka niti o broju učenika.
Poslije nje, nije provjeren podatak, fra Kruno spominje učiteljicu Ružicu Gudelj iz Brestovskog, pa je moguće da je ona bila naredne tri godine, do 1940. godine. Nakon nje došao je Emil Lesek za koga postoji dokumentacija u arhivu Franjevačkog samostana u Tolisi da je on bio učitelj 1941. godine u Matićima. Ne zna se do kada je radila škola u Matićima tijekom Drugog svjetskog rata, ali najmanje do školske 1943./1944. i upada partizana u naše selo. Što se dogodilo s učiteljem Lesekom, je li otišao s partizanima (mala vjerojatnoća, jer to nijedan partizanski izvor ne spominje) ili se zajedno s obitelji i vojskom povukao u travnju 1945. godine? Sudbina obitelji Lesek je za sada tajna. Vrijeme je pred nama i naš saveznik pa kad je otkriveno kako je završio učitelj Ilija Boričić, možda se riješi i ova zagonetka.
Fotografije, izuzev prve koju nam je proslijedio Luka Ivanović Čarug, korištene u ovom članku su iz arhiva Franjevačkog samostana u Tolisi i muzeja „Vrata Bosne“. Dobivene su prije nekoliko godina s dozvolom gvardijana da ih se koristi i pokazuje u svrhu istraživanja pojedinih tema ili educiranja krajnjih korisnika. HVALA!
Nema komentara:
Objavi komentar