PODRUŽNICA HRVATSKOG KULTURNOG DRUŠTVA "NAPREDAK" U MATIĆIMA

       Podružnica Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Matićima

Prije desetak godina naišao sam na podatak u novinama da je u Matićima, u periodu između 1930. – 1932. godine, djelovala podružnica HKD „Napredak“ u Matićima. Informacija mi je ostala u glavi, ali nikada je nisam uspio potvrditi. Povezivao sam taj podatak s djelovanjem Krunoslava Draganovića i prvog matićkog učitelja i upravnika škole, Stjepana Kutrovca.

Draganović je u to vrijeme (1929.) bio vrlo aktivan u ovom društvu pa je bilo za pretpostaviti da je u „svojim“ Matićima pokušao, u cilju opismenjavanja i kulturnog uzdizanja mještana, aktivirati podružnicu „Napretka“.

Potvrda je stigla od povjesničara Marka Matolića, koji radi na pripremi 30. obljetnice od ponovnog osnivanja HKD „Napredak“ u Orašju.

                       Godišnje izvješće društva iz 1930. godine

Ovaj tekst Godišnjeg izvješća iz 1930. godine dokazuje da je u Matićima djelovala podružnica HKD „Napredak“ u Matićima.

Na ove dvije fotografije prikazana je upravljačka struktura podružnice u 

Matićima. Predsjednik je bio Marko Karlović, član HSS i bivši seoski knez. Marko je osoba kojoj idu sve zasluge za projekt izgradnje škole u selu, seoski trgovac i u svakome pogledu jedan od „najviđenijih“ ljudi u selu.

Potpredsjednik je bio Petar Radnić, matićki kovač, koji se doselio iz Vrlike kod Knina i oženio Katu Ivić, čiji potomci žive u selu do današnjih dana.

Tajnik je bio seoski učitelj i upravnik škole, Stjepan Kutrovac. Učitelj Kutrovac je osnovao i prvi sportski klub u Matićima „Seosku sokolski četu“. Na žalost, nemam informaciju što se dogodilo s ovim prosvjetnim djelatnikom koji je najuže surađivao s Krunoslavom Draganovićem.

Blagajnik je bio Pejo Marković. Odbornici su bili: Marijan Mikić, Luka Marković i Pejo Pejić, a njihovi zamjenici: Mika Draganović (čuveni matićki krojač) i Ivo Pejić. Revizori su bili: Ilija dabić i Pavo Mikić.

  Izvješće o radu i ostvarenim prihodima podružnica među kojima je i matićka

Do prestanka rada došlo je 1932. godine, a jedan od uzroka bi mogao biti, osim ekonomskog, i politički pritisak kralja i vlade na sve pokušaje Hrvata za odcjepljenjem i vlastitom neovisnošću.

                                  Izvješće iz 1933. godine

U nastavku priloga donosim tekst Marka Matolića o HKD „Napredak“.

„Hrvatsko kulturno društvo »Napredak« utemeljeno je 1902. godine i prvo razdoblje njegovog postojanja traje do 1949. godine kada su komunističke vlasti zabranile njegov rad. Rad društva obnovljen je 1990. godine i trenutno obilježava 30. obljetnicu svog uspješnog djelovanja. Većina nas još uvijek se sjeća »Napretkove« podružnice u Orašju koja je osnovana u ratnim uvjetima 1994. godine i do 2003. godine bila jedan od glavnih nositelja kulturnih zbivanja na oraškoj općini. No »Napredak« je imao svoje članove u oraškoj okolici i u prvom razdoblju svog djelovanja, onom iz prve polovice XX. stoljeća.

Društvo je kao i danas imalo svoje podružnice i povjerenike. Podružnice su bile organizirani oblik djelovanja dok je povjereništvo najčešće bilo predstavljeno od jednog čovjeka koji je tražio nove članove, ubirao članarinu i pretplatu za »Napretkov« Kalendar. U Posavini je u tom razdoblju bilo jako puno podružnica: Brodu, Derventi, Odžaku, Modriči, Šamcu i Gradačcu, a Brčko je imalo čak dvije, mušku i žensku koja se zvala »gospojinska«. Jedino je Orašje, kao izrazito ruralan kraj, bilo bez podružnice i rad »Napretka« u ovom kraju svodio se na povjerenike koji i nisu bili nešto aktivni. Prvi povjerenik napretka bio je Mihajlo Rebba iz Orašja. On je povjerenikom bio od 1908. do 1912. godine. Za sve te godine rada uspio prikupiti tek tri člana, od kojih su dva bila pravne osobe: Hrvatska Narodna Zajednica Orašje (politička stranka) i Hrvatska seljačka zadruga Orašje te poznatog oraškog trgovca i još poznatijeg boema Matu Živkovića iz Donje Mahale. U rujnu 1911. godine povjerenikom u Tolisi postao je fra Zvonko Mikić ali ni on nije bio bolje sreće jer je u društvo uspio učlaniti samo Franjevački samostan u Tolisi i prikupiti tek poneku pretplatu za Kalendar. Od 1913. godine više se u oraškom kraju ne spominju povjereništva, što znači da su bila ukinuta. I sam »Napredak« je zamirao s radom imajući sve manje članova ali i podružnica.

Do revitalizacije rada društva dolazi početkom 30.-ih godina prošloga stoljeća. Tada dolazi i do osnivanja prve »Napretkove« podružnice u oraškoj okolici i to u Matićima. Ova podružnica osnovana je 1929. godine.  Predsjednik joj je bio Marko Karlović, potpredsjednik Petar Radnić, tajnik Stjepan S. Kutrovac, blagajnik Pejo Marković, odbornici Marijan Mikić, Luka Marković i Pejo Pejić, zamjenici Mika Draganović i Ivo Pejić a revizori Ilija Dabić i Pavo Mikić. U prvoj godini svoga djelovanja ova podružnica ostvarila je prihod od 1416 dinara i 75 para te rashod od 128 dinara. U usporedbi s drugim podružnicama ovo nije mnogo ali ipak su ostvareni prihodi matićke podružnice bili veći nego oni od podružnica u Imotskom, Ključu ili Ludbregu ili od prihoda podružnica u Orašju i Oštroj Luci iz kasnijih godina. Na žalost, podružnica u Matićima nije bila dugog vijeka. Ugašena je 1932. godine, vjerojatno usljed slabog odziva za članstvo.

Istovremeno s podružnicom u Matićima bila je osnovana i podružnica u Oštroj Luci a par godina kasnije i u Orašju. Ni ove podružnice nisu dugo ostale aktivne, ona u Orašju ugašena je prije 1934. godine a u Oštroj luci prije 1938. godine. Sljedeći pokušaj ponovnog pokretanja neke »Napretkove« podružnice u Orašju bio je 1992. godine, osnivačka sjednica je bila zakazana za drugi dan Uskrsa ali je tri dana prije njenog održavanja započela srpska agresija na ovo područje. Podružnica je uspješno osnovana tek 1994. godine i bila je izuzetno aktivna da bi od ulaska u novi milenij zapala u stanje hibernacije u kojem se još uvijek nalazi.“  

                                                                                            JO